Vožnja do Kranjske Gore: cestarina za tunel Karavanke i slovenska vinjeta
Treba li mi slovenska vinjeta za vožnju do Kranjske Gore?
Ne, ako dolazite kroz tunel Karavanke i silazite s autoceste kod Hrušice. DARS naplaćuje svoj dio dionice kroz tunel od državne granice do petlje Hrušica i navodi da je tunel izuzet iz e-vinjete: tu dionicu plaćate cestarinom za tunel. Ako za Kranjsku Goru napustite autocestu kod Hrušice, nikada ne ulazite u mrežu na kojoj važi e-vinjeta. Austrijska autocesta do tunela i dalje zahtijeva austrijsku vinjetu, a svaki prolaz kroz tunel se plaća.
Cestarina za tunel zamjenjuje e-vinjetu do Hrušice
DARS navodi da je tunel Karavanke izuzet iz naplate e-vinjetom, pa vinjeta kupljena za Sloveniju u njemu ne važi. Na svojoj stranici o tunelu DARS dodaje i granicu: naplaćuje svoj dio dionice u oba smjera, od petlje Hrušica do državne granice unutar tunela i nazad.
To je cijela slovenska autocesta koju koristi vozač na putu za Kranjsku Goru. Petlja Hrušica prva je iza tunela, cesta za Kranjsku Goru se tu odvaja od autoceste, a cestarina za tunel već je pokrila svaki metar do nje.
Siđite kod Hrušice i sačuvajte novac za e-vinjetu za dan kad vam zaista zatreba.
Svaki smjer se plaća drugom operateru
Prema jugu dionicu od petlje St. Jakob im Rosental do državne granice unutar tunela naplaćuje austrijski operater ASFINAG, a njegova online prodavnica prodaje cestarinu za taj smjer. Prema sjeveru, kako navodi ASFINAG, tunel naplaćuje DARS i može se platiti samo na naplatnoj stanici u Sloveniji.
DARS tu uplatu prima na naplatnoj kućici Hrušica, gotovinom, kreditnom ili debitnom karticom, za svako vozilo do 3.500 kg. Čest korisnik tamo može kupiti karticu s bodovima za četrnaest prolazaka u roku od trideset dana, vezanu za jednu registarsku oznaku.
Za povratno putovanje računajte na dva plaćanja tunela: jedno na putu tamo, a drugo kod Hrušice na putu kući.
Do 2029. promet u tunelu teče u obje strane kroz jednu cijev
ASFINAG je sredinom marta 2026. završio drugu cijev tunela Karavanke i preusmjerio sav promet u nju. Originalna cijev, otvorena 1991, odmah je zatvorena zbog opće obnove koju ASFINAG planira završiti sredinom 2029, a do tada oba smjera dijele novu cijev.
Jedna traka u svakom smjeru kroz gotovo osam kilometara tunela predstavlja usko grlo u kojem se zimskom subotom stvaraju kolone. Ako smještaj dozvoljava, krenite izvan sati izmjene smjera i provjerite informacije o saobraćaju na dan putovanja.
Prijevoj Wurzen spušta se pravo u Kranjsku Goru
Kranjska Gora navodi tri načina dolaska automobilom: iz Austrije preko prijelaza Korensko sedlo kod Villacha ili kroz tunel Karavanke, te iz Italije preko prijelaza Rateče. Korensko sedlo je prijevoj Wurzen, cesta B109 na austrijskoj strani, i spušta se u Podkoren na rubu Kranjske Gore.
Ni prijevoj ni cesta preko Ratečā ne dodiruju tunel Karavanke, pa se na njima ne plaća njegova cestarina, a ne vode ni slovenskom autocestom. Prijevoj je kratak, ali strm, a najstrmiji nagibi se u enciklopedijskom zapisu navode s 18 posto, što je važno na snijegu, a još važnije s prikolicom.
Prije nego se odlučite za prijevoj, provjerite je li otvoren, a ako je padao snijeg, na vrijeme stavite lance.
Čemu služi e-vinjeta tokom sedmice u Kranjskoj Gori
Izlet u Bled ili Ljubljanu je prilika za e-vinjetu, jer se iza Hrušice ponovo ulazi na autocestu i ostaje se na njoj. Najkraći slovenski proizvod za automobil je slovenska e-vinjeta za 7 dana, registrovana na tablicu, a ona kupljena za dan izleta pokriva i ostatak uobičajene skijaške sedmice.
Parkiranje u Kranjskoj Gori plaća se SMS porukom, mobilnom aplikacijom ili na parkomatu na svakom parkingu, a parkomati primaju samo kartice. Držite karticu u automobilu umjesto kovanica.